Psihologija
Šta je psihologija?
Psihologija je naučna disciplinama koja se bavi proučavanjem psihičkih procesa i psihičkih osobina.
Psihički procesi kod ljudi mogu biti:
• Intelektualni, kao što su: opažanje, učenje, pamćenje i mišljenje;
• Emocionalni procesi ili osećanja;
• Kognitivni ili voljni procesi, kao što su motivacija i voljne radnje.
Psihičke osobine predstavljaju relativno trajne osobine pojedinaca, kao što su: navike, sposobnosti, temperament, potrebe, interesi i druge osobine ličnosti.
Psihologija proučava ljudsko ponašanje, emocije, misli i odnose - kako reagujemo na svet oko sebe, kako donosimo odluke, gradimo odnose i nosimo se sa izazovima života.
Ko je psiholog i koja je njegova uloga?
Psiholog je stručnjak koji pruža podršku ljudima u raznim životnim situacijama, npr. kada se suočavaju sa stresom, unutrašnjim konfliktima, emocionalnim teškoćama ili izazovima u svakodnevnom funkcionisanju i ponašanju.
Pored razgovora i savetovanja, psiholog se bavi i psihološkom dijagnostikom, evaluacijom, a kada je potrebno i sprovođenjem psihoterapije.
Njegova uloga je da pomogne osobi da bolje razume sebe, svoje misli, emocije i ponašanja, kako bi postigla unutrašnju ravnotežu.
Takođe, važan deo u radu psihologa je i preventivno savetovanje, koje može pomoći da se problemi preduprede pre nego što postanu ozbiljniji.
Psiholog radi kako sa osobama koje se suočavaju sa psihološkim teškoćama ili mentalnim poremećajima, tako i sa onima koje nemaju dijagnostikovan poremećaj, ali žele stručnu podršku psihologa u prevazilaženju životnih izazova, stresnih situacija ili emotivnih kriza.
Njegov cilj je da se omogući rast i razvoj pojedinca, da osnaži pojedinca da bolje razume sebe, razvije svoje unutrašnje resurse i razvije maksimalni potencijal za postizanje autentičnosti i kvaliteta života.
Kada se treba obratiti psihologu?
Dobro mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.
Rad sa psihologom može doprineti povećanju svesnosti o sopstvenim psihičkim procesima.
Odnosno, poboljšava uvid u to kako određene životne situacije, kao i crte ličnosti, mogu uticati na određene psihološke procese, a zatim i na ponašanje pojedinaca.
Sa druge strane, psihologu se takođe treba obratiti ukoliko već dođe do određenih psiholoških tegoba, smetnji ili trpljenja, koje narušavaju svakodnevno funkcionisanje
Psihološko savetovanje
Psihološko savetovanje može tražiti sam pacijent ili mu ga preporučiti lekar, a služi za razumevanje problema, procenu mentalnog stanja, ili konsultacije vezane za aktuelna životna pitanja.
Tokom psihološkog savetovanja psiholog razgovara sa pacijentom kako bi saznao njegovu životnu priču, aktuelne probleme, istoriju mentalnog zdravlja, socijalne i radne uslove, kao i navike koje pacijent ima.
Psiholog može preporučiti psihodijagnostiku (procena ličnosti, kognitivnih sposobnosti i potencijalne psihopatologije), kako bi procenio mentalno stanje pacijenta, emocionalne probleme, kao i da utvrdi eventualno prisustvo poremećaja.
Nakon toga, psiholog može pružiti savete i smernice pacijentu, kao i preporučiti dalje korake, poput terapije ili drugih vidova podrške.
Psihološko savetovanje je korisno kada:
- Osoba oseća da ima problem koji ne može sama da reši;
- Ima telesne tegobe koje nemaju fiziološku osnovu i sumnja se na psihološki uzrok;
- Želi procenu aktuelnog mentalnog stanja;
- Treba konsultacije vezane za aktuelna životna pitanja i izazove;
- Postoji sumnja na mentalni poremećaj ili neki drugi problem koji zahteva stručnu pomoć.
Javite se psihologu za podršku ukoliko:
- Osećate tugu, napetost, bezvoljnost ili strahove koji traju;
- Ste u krizi (gubitak, razvod, bolest, promena posla);
- Imate poteškoće u odnosima (partnerskim, porodičnim, poslovnim);
- Često se osećate preopterećeno ili "izgubljeno";
- Želite da poradite na ličnom razvoju i samopouzdanju;
- Imate sumnju na probleme u učenju, pažnji, ponašanju (kod dece ili odraslih).
Psiholog ili psihijatar – kako izabrati?
Psiholog se bavi razgovorom, procenom i psihološkom podrškom bez primene lekova.
Psihijatar je lekar specijalista koji može postaviti dijagnozu mentalnog poremećaja i uključiti farmakoterapiju (lekove).
Najčešće rade u saradnji, pa ako niste sigurni kome prvo da se obratite, psiholog može biti prva adresa za procenu i usmeravanje.
Psihološka dijagnostika
Psihodijagnostika je klinički metod čija je svrha:
- procena ličnosti i potencijalne psihopatologije, i
- procena intelektualnih sposobnosti.
Procena ličnosti podrazumeva utvrđivanje nivoa organizacije i tipa adaptacije ličnosti, odnosno skup određenih crta ličnosti specifičnih za osobu, kao i procenu eventualnog prisustva psihopatologije, odnosno male adaptacije ličnosti.
Procenom intelektualnih sposobnosti može se utvrditi kognitivna efikasnost, kao i njen uticaj na postignuća, razvoj i funkcionisanje u različitim životnim situacijama.
Psihološka dijagnostika obuhvata primenu dijagnostičkog intervjua, sa primenom baterije psiholoških testova, po proceni psihologa, a u zavisnosti od svrhe dolaska.
Trajanje psihološkog testiranja može biti od 2 i po do 3h.
Nakon kompletne eksploracije, pacijent dobija psihološki nalaz, koji će mu biti interpretiran od strane psihologa.
Šta je neuropsihologija?
Neuropsihologija je grana psihologije koja proučava vezu između mozga i ponašanja, izučavanjem izmena u ponašanju, koje se javlja kao posledice neuroloških povreda ili oboljenja.
Neuropsiholog se bavi procenom kognitivnih funkcija poput pažnje, memorije, govora, vizuelno-prostorne orijentacije i izvršnih funkcija, najčešće kod osoba koje su preživele moždani udar, imaju neurodegenerativne bolesti, epilepsiju, povrede mozga, razvojne poremećaje ili poteškoće u učenju.
Neuropsihološko testiranje otkriva poremećaje kognitivnog funkcionisanja primenom standardizovanih testova koji pokrivaju veliki broj neuropsiholoških funkcija.
U pitanju je neinvazivna metoda koja može da pruži uvid u konkretne funkcije mozga.
Testiranjem se procenjuje da li postoji određeni kognitivni pad, sa utvrđivanjem njegovog stepena i težine i davanjem preporuka za dalje dijagnostičke procedure i lečenje.
Na neuropsihološko testiranje mogu doći pacijenti:
- koji boluju od neuroloških poremećaja, psihijatrijskih bolesti, neurorazvojnih poremećaja,
- stanja posle moždanog udara,
- kao pacijenti koji imaju smetnje u učenju.
Šta obuhvata psihoterapija?
Psihoterapija je stručno vođen proces, koji omogućava pojedincu da sebe bolje razume, menja štetne obrasce ponašanja i gradi zdravije odnose sa sobom i drugima.
Psihoterapija nije namenjena samo "ozbiljnim problemima", već svakome ko želi lični razvoj, emocionalnu ravnotežu i bolje suočavanje sa životnim izazovima.
Psihoterapijski rad i Transakciona analiza
U poliklinici „Hematologika“ psihoterapijski rad se zasniva na metodama i tehnikama Transakcione analize – naučno priznate i efikasne psihoterapijske metode, široko primenjive u radu sa osobama koje se suočavaju s emocionalnim teškoćama, kao i sa mentalnim poremećajima.
Transakciona analiza se fokusira na međuljudsku komunikaciju, unutrašnje psihološke uloge koje nosimo (Roditelj, Odrasli, Dete), kao i na životne skripte - nesvesne obrasce koji oblikuju naše odluke, ponašanja i odnose.
Kroz ovaj pristup, osoba dobija uvid u obrasce koji je sputavaju i podršku u razvijanju zdravijih i funkcionalnijih načina razmišljanja i funkcionisanja
Usluge psihologa u poliklinici "Hematologika"
Zakažite psihološko savetovanje
Ako želite da porazgovarate sa psihologom, zakazivanje Psihološkog savetovanja je prvi korak.
Član našeg stručnog tima Sara Srbljanin, master psiholog iz oblasti Kliničke psihologije je tu da vas sasluša, razume i pruži vam smernice koje su prilagođene vašim potrebama.
Mentalno zdravlje je osnova celokupnog zdravlja. Ne čekajte da teškoće prerastu u problem – potražite podršku na vreme.
INFO
Za informacije o cenama usluga, posetite naš cenovnik usluga
Naš tim: