Imunologija

Šta je imunologija?

Imunologija je grana medicine koja proučava imunski sistem. Ona istražuje kako imunski sistem funkcioniše da bi održao homeostazu organizma i omogućio njegovu odbranu od bolesti.

Imunski sistem je složeni biološki sistem organizma, koji je odgovoran za prepoznavanje, borbu i zaštitu organizma od patogena (mikroorganizama – bakterija, virusa, gljivica, parazita), štetnih faktora (toksičnih supstanci), stranih antigena (kao što su alergeni) i abnormalnih ćelija (tumorskih ćelija).

Čini ga skup ćelija, tkiva i molekula koji posreduju u otpornosti na infekciju, a koordinisana reakcija tih ćelija i molekula na infektivne mikroorganizme je imunski odgovor.

Ljudski organizam ima razvijene posebne mehanizme kojima razlikuje sopstvene od stranih antigena. Ukoliko ti mehanizmi poremete (otkažu) i dođe do toga da imunski sistem oštećuje ćelije i tkiva sopstvenog organizma, bolesti koji se posledično javljaju, zovu se autoimunske bolesti.

Klinički imunolozi dijagnostikuju i leče bolesti koje su povezane sa disfunkcijom imunološkog sistema, kao što su autoimunske bolesti (npr. reumatoidni artritis, lupus, Sjogrenov sindrom, sistemska skleroza) ili imunodeficijencije (urodjene ili stečene).

Od čega se sastoji imunski sistem?

Ključni delovi imunskog sistema su: kostna srž, timus, limfni čvorovi, slezina, limfoidno tkivo, leukociti.

Kostna srž je organ gde se formiraju ćelije imunskog sistema, uključujući bela krvna zrnca, limfociti, monociti i granulociti.

Timus je žlezda smeštena u grudnom košu koja igra ključnu ulogu u sazrevanju i diferencijaciji T limfocita, vrste belih krvnih ćelija koje su važne za specifični imunski odgovor.

Limfni čvorovi smešteni su duž limfnih sudova i služe kao mesta gde se imunski odgovor aktivira i koordinira. Oni sadrže limfocite, bela krvna zrnca, koja su značajna za specifični imunski odgovor protiv patogena.

Slezina je organ smešten sa leve stane u trbuhu. Igra ključnu ulogu u filtriranju krvi i uklanjanju mikroorganizama i oštećenih ili starih krvnih ćelija. Takođe, slezina je važna za imunski odgovor, posebno u borbi protiv infekcija u krvi.

Limfoidno tkivo uključuje različite delove tela koji sadrže ćelije imunog sistema, poput tonzila, adenoida, Peyerovih ploča u crevima i limfoidnih folikula u sluzokoži.

Leukociti koji se nalaze u cirkulaciji su komponenta imunskog sistema i važni su za nespecifičan i specifičan imunski odgovor.

Postoji više vrsta leukocita, a najznačajniji u odbrani organizma od infekcije i bolesti su: limfociti, monociti i granulociti.

Koji su ključni aspekti imunologije?

Neki od ključnih aspekata imunologije su:

Komponente imunog sistema: Imunologija proučava različite komponente imunog sistema, uključujući bela krvna zrnca (limfocite, monocite, neutrofile), antitela, sistem komplementa i ćelije kao što su makrofagi i prirodne ćelije ubice.

Specifični i nespecifični imuni odgovor: Imunolozi istražuju kako imuni sistem reaguje na specifične patogene kroz procese, kao što su imuni odgovor na antitela i ćelijski odgovor.

Oni takođe proučavaju nespecifične odbrambene mehanizme, kao što je zapaljenje, koja se prvo pokreće u borbi protiv infekcija i na koje se nadovezuje specifični imunski odgovor.

Imunsko pamćenje: Imunologija proučava kako imunski sistem „pamti“ patogene sa kojima se ranije susreo. Ovo omogućava brži i snažniji odgovor na ponovljeno izlaganje istim patogenima.

Autoimunske bolesti: Klinički imunolozi takođe proučavaju autoimunske bolesti, stanja u kojima imunski sistem napada sopstvene ćelije i tkiva, uzrokujući različite bolesti kao što su reumatoidni artritis, lupus i multipla skleroza i dr.

Postoji preko 80 različitih autoimunskih bolesti.

Alergijske reakcije: Proučavanje alergijskih reakcija je deo alergologije i kliničke imunologije.

Alergije se javljaju kada imunski sistem preterano reaguje na inače bezopasne supstance, što može dovesti do simptoma kao što su svrab, koprivnjača, otok i težak alergijski napad kao što je anafilaktički šok.

Imunoterapija: Ova grana istražuje terapije koje modulišu imunski sistem da bolje reaguje na bolesti, uključujući imunoterapiju alergijskih bolesti i drugih imunski posredovanih bolesti.

Vakcinacija: Imunologija je ključna u razvoju i proučavanju vakcina, koje stimulišu imuni sistem da razvije otpornost na specifične patogene.

Koji su najčešće imunološke bolesti?

Imunološke bolesti koje dijagnostikuje i leče imunolozi,  obuhvataju širok spektar stanja koja utiču na imunski sistem. Među najčešćim su :
• Reumatoidni artritis;
• Lupus;
• Sjogrenov sindrom;
• Sistemska skleroza;
• Sistemski vaskulitisi;
• Multipla skleroza;
• Mijastenija gravis;
• Celijakija;
• Inflamatorne bolesti creva;
• Alergije;
• Diabetes mellitus tip 1;
• Hašimoto tiroiditis;
• Grejvs-ova bolest.

    Kada treba da se obratite imunologu?

    Odluka da se pacijent uputi imunologu zavisiće od specifičnih simptoma, istorije bolesti pacijenta i rezultata dijagnostičkih testova.

    Lekar opšte prakse će izvršiti osnovnu, početnu procenu i ako je potrebno, uputiti pacijenta na dalje ispitivanje i lečenje kod imunologa. On vas može uputiti imunologu kada postoji sumnja ili potreba za daljim ispitivanjem i lečenjem alergijskih ili autoimunskih bolesti kao i imunodeficijencija.

    Usluge imunologa i kliničkog alergologa

    u Poliklinici „Hematologika“ dostupne su vam sledeće usluge: 

    INFO

    Za informacije o cenama usluga, posetite naš cenovnik usluga

    Naš alergolog i klinički imunolog