Neurologija

Šta je neurologija?

Neurologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom i lečenjem nervnog sistema. Nervni sistem je složen, sofisticiran sistem koji reguliše i koordiniše aktivnosti svih ostalih organa i delova tela.

Neurologija istražuje, dijagnostikuje i leči poremećaje centralnog nervnog sistema, perifernog nervnog sistema, mišićno-skeletnog sistema sa posledičnim oštećenjem nerava, te složene mehanizme regulacije i kontrole rada svih ostalih organa i tkiva.

Nervni sistem

Centralni nervni sistem obuhvata: mozak i kičmenu moždinu.

Periferni nervni sistem obuhvata:

  • periferne nerve koji prenose senzacije sa periferije do kičmene moždine;
  • periferne nerve koji stimulišu mišiće na akciju
  • periferne nerve koji inervišu unutrašnje organe i krvne sudove i regulišu njihovu funkciju;
  • moždane nerve koji predstavljaju vezu između čulnih organa kao što su: oči, nos, uši, jezik sa mozgom i odgovarajućim centrima u njemu.

 

Mišićno-skeletni sistem sastoji se od: kostiju, mišića, zglobova, tetiva i ligamenata. On igra ključnu ulogu u podržavanju tela, omogućavanju kretanja i održavanju strukture tela.

Mišićno-skeletni sistem je najuže povezan sa nervnim sistemom, jer njegova aktivacija zavisi od funkcije nervnog sistema, a izolovana oboljenja mišića takođe spadaju u domen neurologije.

Neurologija je brzo rastuća grana medicine koja se danas uspešno hvata u koštac sa nekada neizlečivim oboljenjima nervnog sistema, što daje nadu pacijentima da se kvalitet života sa neurološkim oboljenjima značajno može popraviti i produžiti životni vek.

Ko je neurolog?

Neurolog je lekar specijalista za dijagnozu, lečenje i praćenje pacijenata sa oboljenjima nervnog sistema.

Ovi specijalisti koriste različite dijagnostičke metode kao što su: neurološki pregledi, metode snimanja kao što su neurološki vaskularni UZ, MRI i CT skeniranje, neuro-fiziološke metode snimanja, kao što su elektroencefalografija (EEG), elektromioneurografija (EMNG) i evocirani potencijali.

Takođe, koriste rezultate različitih laboratorijskih testova, analiza krvi, urina, moždane tečnosti (likvora), testove za praćenje moždane aktivnosti i druge testove, da bi postavili preciznu dijagnozu i razvili adekvatan plan lečenja za pacijente sa neurološkim problemima.

Koji su ključni aspekti neurologije?

Neurologija ima nekoliko ključnih aspekata. 

Struktura i funkcija nervnog sistema: Neurologija proučavaju građu i funkciju nervnog sistema. Neurolozi istražuju kako pojedini delovi nervnog sistema komuniciraju jedni sa drugima i drugim delovima tela, putem električnih i hemijskih signala.

Neurološki poremećaji: Neurolozi dijagnostikuju i leče različite neurološke poremećaje, kao što su: vaskularne bolesti nervnog sistema (različite vrste moždanih udara), glavobolje, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, demencije (Alchajmerova bolest), bolni sindromi povezani sa kičmenim stubom, oboljenja perifernih nerava (neuropatije i polineuropatije).

Dijagnoza: Osnovna metoda neurološke dijagnostike je pregled neurologa, bez koga nije moguće, niti preporučljivo obavljati bilo koju drugu dijagnostičku proceduru.

Neurologija i neurolozi koriste različite metode za dijagnostikovanje neuroloških poremećaja, već gore nabrojane. Integracijom rezultata svih dijagnostičkih procedura postavlja se dijagnoza neurološkog poremećaja.

Lečenje: Nakon dijagnoze, neurolozi razvijaju i primenjuju strategije lečenja koje mogu uključivati farmakoterapiju, fizikalnu terapiju, rehabilitaciju, hirurgiju i druge terapije, koje imaju za cilj poboljšanje funkcije i kvaliteta života pacijenata.

Istraživanje: Neurolozi doprinose razvoju novih saznanja o funkcionisanju mozga i nervnog sistema kroz istraživanja u laboratorijskim uslovima i kroz klinička istraživanja.

Ovo istraživanje pomaže u razumevanju uzroka neuroloških poremećaja i razvoju novih terapija.

Prevencija: Deo neurološkog pristupa uključuje preventivne strategije za smanjenje rizika od neuroloških bolesti. 

Ovo može uključivati edukaciju o zdravim stilovima života, rano prepoznavanje simptoma i kontrolu faktora rizika za nastanak nekih neuroloških bolesti.

Koji su uobičajeni poremećaji i neurološke bolesti?

Neka od ključnih stanja i bolesti kojima se neurologija i neurolozi bave su:

Kada treba da se obratite specijalisti neurologu?

Neurologu se treba obratiti ukoliko se primete neki od sledećih simptoma:

  • Bilo kakve glavobolje vrtoglavice i osećaj nestabilnosti;
  • Nesvestice i gubitak svesti;
  • Hronični bol;
  • Ukočenost;
  • Trnjenje ili peckanje dela tela;
  • Poremećaj sna i preterana pospanost;
  • Problemi sa kretanjem;
  • Gubitak memorije;
  • Konfuzija;
  • Nevoljni pokreti delova tela;
  • Slabost pojedinih delova tela;
  • Otežan govor;
  • Problemi sa gutanjem;
  • Akutne tegobe sa vidom.

Neurološke usluge u Poliklinici "Hematologika"

U Poliklinici “Hematologika” obavljaju se svi pregledi iz oblasti neurologije. Preglede obavlja lekar specijalista neurologije dr Miodrag Manigoda sa višegodišnjim kliničkim iskustvom.

INFO

Povoljnija cena na pakete neuroloških usluga.

Neurološki paket 1: Pregled neurologa + 1 neurološki UZ;

Neurološki paket 2: Pregled neurologa + 2 neurološka UZ;

Neurološki paket 3: Pregled neurologa + 3 neurološka UZ;

Za informacije o cenama neuroloških usluga u Poliklinici „Hematologika“ posetite naš cenovnik usluga

Naš tim neurologa:

dr Miodrag Manigoda
Neurologija